Zbog nestanka mora su oboljeli, sad će ga vratiti – Regionalne Novine

Zbog nestanka mora su oboljeli, sad će ga vratiti

Bilo je javna tajna da je nestalo more površine Irske, sada rade na pošumljavanju morskog dna
Nestanak Aralskog mora u središnjoj Aziji jedna je od najvećih prirodnihkatastrofa. Aralsko more ili Aralsko jezero nalazi se između Kazahstana na sjeveru i Uzbekistana, na jugu. Od 1960-ih se područje Aralskog mora počelo naglo smanjivati zbog toga su što su sovjetske vlasti radi navodnjavanja polja pamuka preusmjerile tok rijeka Amu Darje i Sir Darje.

Jedno od najzagađenijih područja na svijetu, Rusi su koristili i za testiranje oružja i odlagalište industrijskog otpada.

Sada se pokušava ambicioznim projektom sadnje milijuna drveća spasiti taj dio i njegove stanovnike. No kao i u većini slučajeva i ovom projektu nedostaje sredstava za financiranje. Brzinom kojom se danas sade drveća taj bi dio pod šumom mogao biti za 150 godina.

Zaboravljeni stanovnici i njihova tradicija
78-godišnji Almas Tolvashev sjeća se kako je život stanovnika ovog dijela uvelike ovisio o moru.

Loading..

“Ribarenje je bila prva stvar koju je otac pokazao svojim sinovima”, rekao je.

Moynaq je ribarski gradić na obalama Aralskog mora u pokrajini Karakalpakstan, autonomnoj republici u Uzbekistanu. U svojim najslavnijim danima bili je to mjesto iz kojeg je dolazilo oko 98 posto ribe u Uzbekistanu.

“Bio sam prvi musliman kapetan broda, budući da su kapetani većinom bili Rusi. Moj se brod zvao Volga i s njim sam svakog dana ulovio oko 700 kg ribe. Tada je bilo oko 250 brodova, a danas nema ni brodova ni mora“, rekao je.60-ih godina prošlog stoljeća plan preusmjeravanja rijeka za navodnjavanje polja pamuka bio je uspješan. Proizvodnja pamuka cvjetala je, a Kremlj je ignorirao problem u nastajanju. Lokalci su primijetili nestanak mora i bilježili ga uz pomoć štapova koje su zabijali u zemlju kako bi mogli vidjeti koliko je vodene površine nestalo, piše BBC.

Nestajanjem vode povećala se koncentracija soli i ubrzo je zatrovala sve u moru. Nekada površine Irske, područje Aralskog mora smanjilo se na samo 10 posto svoje prvotne veličine.

Spasonosno pustinjsko drveće Sije se sjeme ovog drveća koje je sličnom onima koji rastu u pustinjama srednje Azije i trebalo bi postati prva linija obrane od klimatskih promjena u Uzbekistanu.

“Jedno potpuno uzgojeno drvo može ‘popraviti’ gotovo 10 tona tla oko njegovih korijena”, objašnjava Orazbay Allanazarov, šumarski stručnjak. Stabla bi trebala zaustaviti vjetar koji zagađeni pijesak iz isušenog morskog tla širi atmosferom. Plan je cijelo dno prekriti šumom.

“U prosjeku svako drugo stablo preživi, a njih smo odabrali upravo zato što mogu preživjeti na suhom i slanom tlu”, rekao je ne krijući svoje oduševljenje mladim biljkama koje su narasle na oko pola metra visine.

Riječ je o dugotrajnom procesu sadnje započetom prije pet godina. Drveća se sade u redovima, na udaljenosti od 10 metara kako bi mogli u trenutku sazrijevanja svoje sjeme otpustiti u prostor između.

Strojevi marljivo rade na morskom dnu koje je prije 40 godina bilo 25 metara ispod vode. Do sada je oko pola milijuna hektara pustinje prekriveno tim stablima, no još je puno posla pred njima, budući da bi stabla trebala biti zasađena na više od tri milijuna hektara.

Tim tempom, do razvoja prave šume trebat će proći 150 godina. “Spori smo, i trebali bi ubrzati proces, no za to nam je potrebno više novca, više stranih investicija”, priznaje Allanazarov. Svjestan je kako se more možda nikad više neće vratiti i kako su polja pamuka zauvijek uništila dugogodišnju tradiciju ovog kraja.

Ribarenje više nije posao koji će se prenositi s koljena na koljeno.

Loading..

izvor: express.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *