OD RAKA IZLIJEČILA I ŽELJKA MITROVIĆA I DEKIJA PANTELIĆA: Kod mene niko ne umire, OVO JE SAVJET! (VIDEO) – Regionalne Novine

OD RAKA IZLIJEČILA I ŽELJKA MITROVIĆA I DEKIJA PANTELIĆA: Kod mene niko ne umire, OVO JE SAVJET! (VIDEO)

Jedan od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u Njemačkoj i Evropi je profesorica dr Nadežda Basara, za koju zna cijeli svijet i priča o njenim uspesima u liječenju teško oboljelih pacijenata.

Dr Basara je trenutno direktor interne medicine na Malteser St. Franziskus bolnici u njemačkom gradu Flensburgu. Prije 17 godina je došla u Nemačku bez znanja njemačkog jezika, ali to joj nije bila prepreka da ga nauči i u isto vrijeme napravi uspešnu karijeru, postane docent, i kao prva doktorka iz jugoistočne Evrope koja nije rođena i školovana u Njemačkoj, postane profesor medicine, piše makedonski dnevni list Večer.

Pet godina je bila na čelu transplantacionog centra Univerzitetske klinike u Lajpcigu. Zahvaljujući njoj taj centar je po rezultatima liječenja leukemija i po broju realizovanih transplantacija bio na prvom mjestu u Evropi.Ova jaka žena crpi energiju iz ljubavi prema medicini, ljudima, radu i porodici. Za nju je najveća satisfakcija kada izliječi pacijenta i to smatra ličnim uspjehom, što joj daje novu energiju na putu uspjeha.

1

Među pacijentima koje je liječila dr Basara, veliki broj ljudi je iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, a domaća javnost ju je upoznala po uspešnom lečenju teško oboljelog od aplastične anemije Željka Mitrovića, vlasnika Pink televizije, kao i poznatog voditelja RTS, Dejana Dekija Pantelića, koga je izliječila od tumora na krajnicima.

Pantelić se, gostujući u emisiji Svijet zdravlja, koja je emitovana na RTS-u, prisjetio momenata sa liječenja u Njemačkoj i kada mu je bilo dosta teško stanje dr Basara ga je ohrabrila ovim riječima: Dejane, kod mene ljudi ne um.iru.

Lista poznatih ličnosti koje je dr Basara liječila se tu ne završava, jer neke poznate ličnosti ne žele da im se ime pominje u javnosti. Prije 13 godina je transplantacijom matičnih ćelija od nesrodnog donatora izlečila mladog pacijenta iz Srbije obolelog od najtežeg oblika akutne limfoblasne leukemije, filadelfija pozitivne i to je prvi pacijent s Balkana izliječen od te bolesti.

Doktorica Basara je prije 3 godine dala intervju u makedonskom listu Večer.

Opišite nam vaš put od doktora u Srbiji do vrhunskog hematologa i onkologa u Njemačkoj?

– Put nije bio nimalo lak. Te prelomne 1997. imala sam 39 godina, skladan brak, dvoje divne djece i supruga koji me je uvijek u životu podržavao. Sa završenom medicinom, magistraturom, doktoratom i specijalizacijom u Beogradu radila sam kao načelnik funkcionalne dijagnostike na Institutu za hematologiju Kliničkog centra Srbije. Dok je direktor bio prof. dr Rolović sve je odisalo napretkom i znanjem i značili smo sve do 1994. nešto u Evropi. Njegovim odlaskom u penziju nastao je preokret za mene saznanjem da nova direktorka nije imala viziju napretka instituta, već je mislila samo na svoje lične interese.

3

U dogovoru sa suprugom odbijam dva poziva iz Pariza i prihvatam poziv prof. Fauzera iz Nemačke, odlazim prvo ja, a suprug se malo kasnije pridružio sa decom. Tamo sam, prosto rečeno, “bačena u vatru” u rad sa najtežim hematološkim bolesnicima i dodatno me postavlja za najodgovorniju osobu pred nemačkim zakonom o lijekovima u proizvodnji transplantata i krio-konzerviranju matičnih ćelija. Vrlo brzo postajem načelnik hematologije i onkologije.

Loading..

Za sve to vrijeme učim njemački jezik koji u početku nisam znala (sporazumijevala sam se na engleskom i francuskom), učim za nostrifikaciju diplome, specijaliziram internu medicinu i hematologiju i onkologiju, pišem naučne radove, kao docent sa nostrifikovanom titulom doktora nauka držim vežbe i predavanja studentima u Majncu i držim vježbe nemačkim kolegama sa posla iz dijagnostike.

4

Na Univerzitetu u Majncu sam predložena za profesora medicine, a titulu dobijam po prelasku na Univerzitetsku kliniku u Lajpcigu, gdje sam pozvana da budem glavni načelnik hematologije i onkologije. Tamo sam vodila i transplantacioni centar matičnih ćelija kao i proizvodnju transplantata matičnih ćelija i njihovo krio-konzerviranje. Ubrzo izbijamo na prvo mjesto u Nemačkoj po broju i uspješnosti transplantiranja, a mene Evropsko društvo transplantatora postavlja za glavnog inspektora transplantacionih centara po Evropi. Vidjevši moje uspjehe na svim poljima hematologije i onkologije Malteški red Nemačke me poziva za direktora interne medicine u njihovoj bolnici u Flensburgu, što sam prije četiri godine i prihvatila.

Kakav tretman imate tamo kao Srpkinja i da li vam je to bila prepreka u karijeri?

– U Njemačkoj se prije svega cijeni rad, i ako radite uspješno, bićete prihvaćeni. Međutim, da biste uspjeli kao stranac u Nemačkoj, a posebno kao Srpkinja, morala sam da budem uvijek duplo bolja od njih. To nije uvijek nailazilo na simpatije od strane mojih kolega, ljubomora je ljudska osobina i naravno postoji i kod Nijemaca. Prije dvije godine sam, na primjer, doživjela da je u regionalnim novinama izašao veliki članak o nedostatku ljekara u Njemačkoj, kao i zapošljavanju i problemima lekara iz inostranstva. U okviru tog članka je objavljeno da se “priča” da ja dajem prednost pacijentima iz Srbije u odnosu na njemačke pacijente, sto je svakako nonsens za svakoga ko poznaje kodeks ljekarske profesije i Hipokratovu zakletvu, a naročito mene kao osobu i ljekara kome nikada nije bila bitna ni nacionalnost, ni boja kože, ni vjeroispovijest pacijenta.

5

Šta znači brza i dobra dijagnostika za uspjeh u liječenju bolesti?

Loading..

– Sve! Dobra i brza dijagnostika određuje sudbinu bolesti, da li pacijent ima šanse da bude izliječen ili ne i zbog toga je izuzetno važna. Trenutno kod svih malignih bolesti je neophodna molekularna dijagnostika koja je u Njemačkoj gotova u roku od 48 sati. Takvu efikasnost nema nijedna zemlja u Evropi, čak ni Švedska koja se smatra jednom od zemalja sa najboljom zdravstvenom zaštitom u Evropi.

Koliki je procenat izliječenih pacijenata sa malignim bolestima u vašoj bolnici?

– Za ove četiri godine, koliko vodim onkologiju, hematologiju, pneumologiju, dijabetologiju i intezivnu medicinu u bolnici Malteser St. Franziskus Flensburg procenat izlečenja malignih bolesti je 90 odsto. Taj podatak se odnosi na praćenje bolesnika dvije godine posle lečenja u bolnici jer kasnije nisu svi revnosni u kontrolama, tako da ne možemo da dalje vodimo evidenciju o njihovom zdravstvenom stanju.

Po kojim medicinskim protokolima liječite akutne leukemije, limfome i aplastične anemije i da li u liječenju matične ćelije daju dobre rezultate?

– Po najsavremenijim protokolima koji se primenjuju u svijetu. Transplantacija matičnih ćelija i dalje je jedina metoda sa kojom mogu da se izleče gore navedene bolesti i pored velikog broja novih lijekova koji su registrovani za neke od malignih bolesti.

Koliko ste transplantacija matičnih ćelija u vašoj uspješnoj karijeri realizovali?

– Blizu sam brojke od 1.900, ali to nije toliko bitno, već koliko sam uspešno transplantirala. Svjetski rezultat od 86 odsto preživljavljanja dvije godine posle transplantacije postigla sam u Lajpcigu, a nadmašila ga sigurno sa transplantacijama u Flensburgu, koji je trenutno 90 odsto uspješnosti za tri godine od otvaranja transplantacionog centra.

6

Da li je transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog donatora revolucionarno dostignuće u medicini i kod kojih malignih oboljenja daje dobre rezultate?

– Transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog donatora se primenjuje u Njemačkoj preko 30 godina i činjenica da su rezultati isti kao i kod transplantacije od srodnog donatora (brat ili sestra) je veliki uspjeh, ali ne bih mogla da kažem da se radi o novom revolucionarnom dostignuću. Alogena transplantacija daje odlične rezultate kod akutnih leukemija, mijelodisplastičnih sindroma, limfoma i teških oblika anemija.

Da li su kvalitetan način života i preventiva dobar način zaštite od malignih bolesti?

– Kvalitetan način života, pod kojim se između ostalog podrazumeva najmanje 30 minuta dnevno telesne aktivnosti u smislu šetnje, brzog hodanja, trčanja, uz mediteransku ishranu, puno povrća, redovnog korišćenja voća, ribe, belog mesa, bez pušenja i pretjeranog konzumiranja alkoholnih pića je najbolja preventiva i zaštita od malignih bolesti. Nažalost, to ipak nije dovoljno. Genetika, kao i izlaganje opasnim hemijskim materijama i zračenju igraju veoma važnu ulogu u nastajanju malignih bolesti.

 

 

IZVOR: Novi.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *